|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
| |
Kontracepcija
je sprecavanje zaceca, abortus je prekid trudnoce,
oba nacina se koriste kao nacini planiranja porodice.
Mogucnost zaceca kod prosecnog para koji ne koristi kontracepciju
je oko 85% godisnje. Idealnog kontraceptivnog sredstva (neskodljivo,
delotvorno, jeftino, svima prihvatljivo i reverzibilno) nema. Vecina
postojecih je namenjena ženama, sva imaju prednosti i mane.
Efikasnost se izražava u broju neželjenih trudnoca na
100 žena u godinu dana
i zavisi kako od samog sredstva tako i od obucenosti korisnica.
Dobra pokrivenost kontracepcijom je oko 60%, posto preostalih 40%
ili želi trudnocu, ili joj zastita nije potrebna.
|
|
|
Hormonska
kontracepcija se zasniva na vestackom stvaranju stanja slicnog
trudnoci (sprecavanje ovulacije) cime se izaziva privreneno mirovanje
jajnika. Prvi kombinovani hormonski preparat (10 mg noretinodrela
+ 0,1 mg mestranola) je registrovan 1959. godine.
Na tržistu se nalaze kao oralna hormonska kontraceptivna sredstva
(pilule), jednofazne ili dvofazne odnosno trofazna ili kao preparati
za dugotrajno delovanje (inekcije, potkožni implanti, vaginalni
prstenovi, intrauterini uložci
sa dodatkom hormona).
Oralna jednofazna hormonska kontracepcija koristi se u obliku tableta koje sadrže
sintatski estrogen (obicno etilen estradinol ili mestranol) i progestagen (obicno
derivat 19-nor-testosterona) u razlicitim dozama koje obicno iznose 0,03 mg ili
manje za estrogen i 0,4 ili 0,5 mg ekvivalentne kolicine noretinodrona za gestgen.
Koriste se svakodnevo tri nedelje sa pocetkom od 1 do 5 dana menstrualnog ciklusa.
Efikasnost je veca ako se pocne 1 dana. U jednonedeljnoj pauzi se javlja prelomno
krvarenje koje imitira menstrualno, a potom se pocinje sa novim tronedeljnim
uzimanjem.
Kontraindikacije- sadasnje ili prebolovane vaskularne bolesti (tromboembolija,
tromboflebitis, infarkt miokarda, angina pektoris, lupus eritematosus), oboljenja
jetre, karcinom dojke, hormonski ovisan tumor. Ne preporucuju se ni kod stanja
koje mogu dovesti do nastanka vaskularnih oboljenja (DIJabetes, hiperlipidemija,
hipertenzija). Relativne kontraindikacije bi bile i starost preko 35 godina uz
pusenje 15 ili vise cigareta dnevno. Za žene koje ne puse i nemaju druge
faktore rizika mogu da ih koriste do 50 godine života. Kod postojanja mioma
uterusa, epilepsije, varikoznih vena, prebolovanog hepatitisa mogu se koristit
uz cesce kontrole. Obazrivost se preporucuje i kod postojanja nerazjasnjenih
genitalnih krvarenja, povisenog krvnog pritiska, migrenozne glavobolje i planirane
operacije sa imobilizacijom od mesc dana ili vacim povredama donjih ekstremiteta.
Nuspojave mogu da se jave kao mucnina, napetost u grudima i retencija tecnosti
zbog delovanja estrogena i obicno su prolazne. Uz to može da dode do povisenog
krvnog pritiska u oko 5% korisnica, zatim pojave žutice usled promjene u
funkciji jetre, povisenja nivoa lipida u krvi. Progestageni mogu da dovedu do
povecanja težine i nastanka akni, ali se niskom dozom i dodavanje antiandogene
komponenta ovo izbegava.
Osim kontraceptivnog povoljno delovanje je i nestanak tegoba vezanih za menstruaciju
( manja predmenstrualna napetost, anksioznost), smanjenje intenziteta krvarenja,
redi nastanak cisti jajnika, smanjenje mogucnosti za pojavu karcinoma ovarijuma,
endometrijuma, benignih oboljenja dojki, a niža je ucestalost upala unutrasnjih
genitalnih organa i reumatoidnog artritisa.
Nakon prekida upotrebe do trudnoce dolazi u prva tri meseca u 67% slu;ajeva,
a do kraja prve godine u 98%.
Sredinom devedesetih predpostavljalo se da oko 60 do 70 miliona žena koristi
ovaj nacin zastite sto je bilo duplo manje nego u ranijem periodu (strah od komplikacija).
Posto su mogucnosti komplikacija znatno smanjene uvodjenjem nisko doznih preparata
rasprostranjenost ponovo raste.
Preporucuje se adolescentkinjama nakon 6 do 12 redovnih menstrualnih ciklusa,
pa sve do 35 godine (pusenje), odnosno 50 godine. Nakon prestanka dojenja mogu
se propisati vec nakon dve nedelje, nakon abortusa u drugom trimestru nakon nedelju
dana, a nakon onog u prvom trimestru odmah.
Pre propisivanja preporucuje se ginekoloski pregled, pregled grlica (PAPA, kolposkopija)
i u slucaju sumnje na postojanje kontraindikovanog oboljenja i labaratorijske
analize. Prvi kontrolni pregled je posle tri meseca, zatim posle godinu dana,
te potom godisnji pregledi. Pauza u koristenju nakon jedne do pet godina nije
potrebna. |
|
|
Intrauterina
kontracepcija se zasniva na vekovima poznatoj cinjenici da strano
telo u materici otežava ili sprecava zacece. Prvi moderni
intrauterini uložak od polietilena pojavio se 1950. godine.Radi
poboljsanja delovanja razvili su se i ulosci sa dodatkom bakra
ili srebra, odnosno hormona (progestagen).
Sredinom devedesetih koristolo ih je oko 90 miliona žena sa razlicitom ucestaloscu,
pa se procenat kretao od 35% u Kini, 15% u Evropi, pa do zanemarljivog koristenja
u SAD (znakon ucestalih tužbi i povlacenja sa tržista zbog povezivanja
sa upalama unutrasnjih genitalnih organa).
Vreme zastite zavisi od vrste, dok je za polietilenski prakticno neograniceno,
pet do deset godina za uloske sa dodatkom bakra, a za one sa dodatkom gestagena
obicno se krece od 1 do 4 god.
Preporucuje se ženama koje su radale, imaju jednog partnera (kako one
tako i partner) za koje pretstavljaju dugotrajnu, jednostavnu, jeftinu i efikasnu
metodu kontracepcije. Neke vrste osim kontraceptivnog imaju i terapijsko delovanje.
Kontraidikacije su prebolovana ili postojeca upala unutrasnjih genitalnih organa,
sumlja na matericnu ili izvanmatericnu trudnocu, patoloske promene materice,
poremecaji zgrusavanja krvi, alergija na neki sastojak (obicno bakar).
Insercija(postavljanje) je moguca tokom celog ciklusa, ali da bi se izbegla
mogucnost neprimecene trudnoce obicno se vrsi krajem menstrualnog krvarenja.
Nakon porodaja preporucuje se insercija posle 6 do 8 nedelja, nakon abortusa
u prvom trimestru odmah, a u drugom nakon mesec dana.
Neželjena dejstva se obicno ispoljavaju kao krvarenje ili bolovi, zbog cega
se odstrani oko 5 do 10% aplikovanih uložaka. Obilnije manstralno krvarenje
koje se javlja nokon aplikacije uloska se obicno normalizuje unutar 6 meseci,
kao i bolovi.
Procenat neželjenih trudnoca tokom koristenja je od 0,5 do 5% pri cemu je
u dve trecine uložak jos u materici. Moguce je uspesno izneti trudnocu,
ali je mogucnost komplikacija znatno veca, pa se preporucuje odstranjivanje uloska
(ako je moguce) ili prekid trudnoce.
Oko 80 do 96% korisnica zatrudni tokom godinu dana nakon odstranjenja uloska
bez obzira na vrstu i trajanje koristenja.
Pre aplikacije preporucuje se ginekoloski pregled te iskljucivanje postojanja
eventualne infekcije unutrasnjih genitalnih organa (bris grlica i vagine). |
|
| |
Kondom
se upotrebljava jos od 18-og veka kada se pravio od ovcijeg creva.
Tokom prve polovine 20-og veke pradstavlja je uz dijafragmu najcesce
sredstvo za kontracepciju. Danas se smatra izuzetno dobrom zastitom
od polno prenosivih bolesti, mada ima nedostattaka kada je u pitanju
zastita od neželjene trudnoce (pucanje pri odnosu zbog nepravilnog
rukovanja i prekoracenog roka upotrebe). Verovatnoca da u tom slucaju
dode do polno prenosive bolesti je mnogo manja nego veravatnoce
trudnoce. Zato se uz kondom preporucuje upotreba spermicida, a
neki preporucuju (Holandija) i hormonsku kontracepciju. Procenat
neželjenih trudnoca kod koristenja kondoma je 10 do 16 od
100 žena godisnje. Uz kondom je dozvoljena upotreba iskljucivo
lubrikanata na bazi vode (ulja su zabranjena jer mogu ostetiti
kondom). Od 1992.godine u prodaji je i ženska varijanta
pod nazivom femidon ili vaginom. |
|
|
Dijafragma,
membrana na fleksibilnom prstenu,stavlja se 10 minuta do 6 sati
pre odnosa, a ostaje na mestu 6 do 8 sati posle odnosa. Važno
je odabrati pravilnu velicinu koja se odreduje ginekoloskim pregledom.
Radi veke efikasnosti preporucuje se upotreba u kombinaciji sa
spermicidi.
Hemijska
kontracepcija, odnosno spermicidna sredstva se primenjuju u obliku
kreme, želea, supozitorija, penusavih tableta. Osim eventualne
alergije nema kontraindikacija a procenat neželjenih trudnoda
je od 10 do 30 % nakon godinu dana upotrebe. Slicno sredstvo koje
osim hemijskog deluje i blokiranjem ulaza u cervikalni kanal i
apsorpcijom ejakulata je tzv. Today sponge. |
|
| |
Prekinuti
odnos (coitus interruptus) je polni odnos pri kome se izbegava
ejakulacija u vaginu (20 do 35 neželjenih trudnoca na 100 žena
godisnje). I kod pravilno primenjenog može doci do zaceca
jer se odredena kolicina spermatozoida nalazi u tecnosti koja se
izlucuje pre ejakulacije. Primena ove metode može ponekad
dovesti do emocionalnih smetnji, izuzetno do psihogene impotencije
i frigidnosti. Ako, medutim, neki par sa uspehom primenjuje ovu
metodu i nema pritom psihickih poteskoca, primena ove metode ne
samo da nije stetna, vec se može koristiti i kao odabrana
metoda kontracepcije, mada je bolje koristiti je samo u nedostatku
neke bolje metode. |
|
|
Temperaturna
metoda se temelji na saznanju da 24 do 72 sata nakon ovulacije
dolazi do progesteronski uslovljenog porasta bazalne telesne temperature
(BTT) za 3 ili vise desetih delova stepena. Redovnim merenjem i
registrovanjem BTT i izbegavanjem polnih odnosa od pocetka ciklusa
do treceg dana nakon porasta BTT veoma je verovatno da ce se izbeci
zacece. Mora se voditi racuna i o ostalim razlozima koji mogu uzrokavati
povisenje temperature. Metoda nije povoljna za žene sa produženim
ciklusima. Efikasnost je 0,3 do 6,6 trudnoca na 100 žena godisnje.
Knaus
Oginova metoda zasniva se na tome da u svakom cikluso postoja 4
plodna dana (3 pre i 1 posle ovulacije) jer jajna celija živi
do 24 sata a spermatozoidi do 72 sata. Prate se menstrualni ciklusi
godinu dana da bi se utvrdio najduži i najkraci. Od najkraceg
se oduzme 17 dana (prvi plodni dana), a od najdužeg 13 dana
(poslednji plodni dana. Izmedu ova dva dana treba izbegavati polne
odnose. Efikasnost je 35 do 40 neželjenih trudnoca na 100 žena
u godinu dana. Pogodna je samo za žene sa redovnim ciklusom
i razlikom izmedu najkraceg i najdužeg ciklusa manjom od 10
dana.
Bilingsov
metod se temelji na razlicitom intenzitetu izlucivanja cervikalne
sluzi u pojedinim fazama ciklusa. Neposredno nakon menstruacije
i od cetvrtog dana nakon maksimalnog lucenja sluzi su sigurni periodi.
Metoda se zasniva na analiziranju kolicine i kvaliteta cervikalne
sluzi sto nije sasvim jednostavno.
Zastitni efekat prirodnih metoda
(temperaturna, Knaus Ogin, Bilings) se povacava ako se kombinuju
medusobno. |
|
|
|
Copyright © dr Milos
Kupresak, 2007 |
|